Vreme čitanja: oko 3 min.
"Potreba za sajber strukom ogromna, tržište se ne može popuniti bez žena": Zašto devojčice ne studiraju IKT
Vreme čitanja: oko 3 min.
U oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija najviše su plate
- U pitanju je inovativno i kreativno zanimanje, zahteva razmišljanje "korak unapred"
- Istraživanje je pokazalo da su predsrasude dovele dovele do toga da žene ne biraju obrazovne profile koji bi im mogli doneti bolju zaradu
- Tržište rada će trpeti u slučaju da žene budu izostavljene
Žene se manje obrazuju u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i ujedno se ređe zapošljavaju na tim pozicijama, pokazalo je istraživanje u okviru inicijative Sajber putevi za žene u Srbiji.
Autorka je doktorantkinja Rodnih studija Centra za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu Zorana Antonijević, koja je u razgovoru za Ubrzanje.rs istakla da je fokus istraživanja bio na ženama koje su angažovane u sajber bezbednosti kritične infrastrukture, te da se taj pojam odnosi na kompanije i organizacije koje su vitalni sektor za državu: odbrana, bezbednost, javna uprava, zdravstvo, finansijski sektor, energetski...
Prema njenim rečima veoma je bitno da žene zauzmu pozicije u oblasti sajber bezbednosti zato što čine više od polovine srpskog društva, a da je u pitanju tržište koje ima potrebu za sve većim brojem zaposlenih.
"Potreba za ovom radnom snagom je ogromna. Ne može da se popuni ako 50 odsto stanovništva, koje je i obrazovano i sposobno da radi te poslove, ostane van tržišta rada", ističe uz napomenu da statistika govori da je ženski deo stanovništva obrazovaniji od muškaraca, da su uspešnije u školovanju, te da ga brže završavaju i sa višim stepenom stručne spreme, ali da tržište rada ne reflektuje takvu situaciju.
Posebno ističe da su spomenuti poslovi među najviše plaćenima, a da je obrazovanje u Srbiji "rodno sagregirano" i da postoje zanimanja rezervisana za žene. To su, dodaje, manje plaćeni poslovi - u oblasti društvenih nauka i umetnosti.
"Rodne podele vrlo utiču na to da li će žena uopšte ući u taj sistem obrazovanja koji ih vodi ka poslovima u IKT ili će ostati u zdravstvu, obrazovanju, socijali, novinarstvu, što su sve nisko plaćeni poslovi. Iako kad pogledate zdravstvo i njihov način rada - u smenama i noću - gde ima više žena, u sajber bezbednosti takođe se radi smenski, posao zahteva da ste stalno prisutni, da se usavršavate, a manje je žena", kaže navodeći da su ispitanice često poredile svoj posao u IKT sektoru sa radom u zdravstvu.
Nikolić ističe da je potreba tržišta veća od kapaciteta obrazovanja, koje nije sasvim inovativno.
"Ono što bismo mogli da nazovemo inovativnim, i to je ono što su žene rekle kroz intervjue, jeste da stalno morate da budete korak ispred i da predvidite odakle preti preti napad da biste mogli da izgradite dobar ekosistem sajber bezbednosti u nekoj kompaniji kritične infrastrukture. U tom smislu taj posao mora da bude inovativan i on je veoma kreativan, zato što se one bave pre svega nekom vrstom predikcije", ističe Nikolić.
Dodaje da se sajber bezbednost ne ogleda samo u odbrani vitalnih državnih sistema, već i u okvirima korišćenja digitalnih tehnologija. Navodi da ih žene i muškarci jednako koriste, ali da statistika pokazuje nejednakost u pogledu digitalne pismenosti, te da mlade žene, pre svega devojčice, slabije poznaju rizike u digitalnom svetu.
"Jednom postovano na Fejsbuk uvek ostaje u virtuelnom svetu."
Istraživanje predstavljeno u prostorijama Privredne komore Srbije takođe je pokazalo da muškarci češće počinju da rade još za vreme studija, tj. da bivaju regrutovani; zatim da je razlika u primanjima između muškaraca i žena sajber stručnjaka još veća nego inače (sa 8,8 odsto na 9,1 odsto), kao i da su mnoge među ženama u sajber svetu vrlo motivisane za rad, te da su neke od njih u ispitivanju potvrdile da su odabrale karijeru na račun stvaranja porodice.
Da li žene treba da studiraju na tehničkim fakultetima?
(Ubrzanje.rs)
Ubrzanje Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.