• 0

Vreme čitanja: oko 3 min.

"Potreba za sajber strukom ogromna, tržište se ne može popuniti bez žena": Zašto devojčice ne studiraju IKT

Vreme čitanja: oko 3 min.

U oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija najviše su plate

  • 0
Studenski Grad, Novi Beograd Foto: Nikola Tomić
  • U pitanju je inovativno i kreativno zanimanje, zahteva razmišljanje "korak unapred"
  • Istraživanje je pokazalo da su predsrasude dovele dovele do toga da žene ne biraju obrazovne profile koji bi im mogli doneti bolju zaradu
  • Tržište rada će trpeti u slučaju da žene budu izostavljene

Žene se manje obrazuju u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i ujedno se ređe zapošljavaju na tim pozicijama, pokazalo je istraživanje u okviru inicijative Sajber putevi za žene u Srbiji.

Autorka je doktorantkinja Rodnih studija Centra za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu Zorana Antonijević, koja je u razgovoru za Ubrzanje.rs istakla da je fokus istraživanja bio na ženama koje su angažovane u sajber bezbednosti kritične infrastrukture, te da se taj pojam odnosi na kompanije i organizacije koje su vitalni sektor za državu: odbrana, bezbednost, javna uprava, zdravstvo, finansijski sektor, energetski...

Prema njenim rečima veoma je bitno da žene zauzmu pozicije u oblasti sajber bezbednosti zato što čine više od polovine srpskog društva, a da je u pitanju tržište koje ima potrebu za sve većim brojem zaposlenih.

"Potreba za ovom radnom snagom je ogromna. Ne može da se popuni ako 50 odsto stanovništva, koje je i obrazovano i sposobno da radi te poslove, ostane van tržišta rada", ističe uz napomenu da statistika govori da je ženski deo stanovništva obrazovaniji od muškaraca, da su uspešnije u školovanju, te da ga brže završavaju i sa višim stepenom stručne spreme, ali da tržište rada ne reflektuje takvu situaciju.

Posebno ističe da su spomenuti poslovi među najviše plaćenima, a da je obrazovanje u Srbiji "rodno sagregirano" i da postoje zanimanja rezervisana za žene. To su, dodaje, manje plaćeni poslovi - u oblasti društvenih nauka i umetnosti.

"Rodne podele vrlo utiču na to da li će žena uopšte ući u taj sistem obrazovanja koji ih vodi ka poslovima u IKT ili će ostati u zdravstvu, obrazovanju, socijali, novinarstvu, što su sve nisko plaćeni poslovi. Iako kad pogledate zdravstvo i njihov način rada - u smenama i noću - gde ima više žena, u sajber bezbednosti takođe se radi smenski, posao zahteva da ste stalno prisutni, da se usavršavate, a manje je žena", kaže navodeći da su ispitanice često poredile svoj posao u IKT sektoru sa radom u zdravstvu.

Nikolić ističe da je potreba tržišta veća od kapaciteta obrazovanja, koje nije sasvim inovativno.

"Ono što bismo mogli da nazovemo inovativnim, i to je ono što su žene rekle kroz intervjue, jeste da stalno morate da budete korak ispred i da predvidite odakle preti preti napad da biste mogli da izgradite dobar ekosistem sajber bezbednosti u nekoj kompaniji kritične infrastrukture. U tom smislu taj posao mora da bude inovativan i on je veoma kreativan, zato što se one bave pre svega nekom vrstom predikcije", ističe Nikolić.

Dodaje da se sajber bezbednost ne ogleda samo u odbrani vitalnih državnih sistema, već i u okvirima korišćenja digitalnih tehnologija. Navodi da ih žene i muškarci jednako koriste, ali da statistika pokazuje nejednakost u pogledu digitalne pismenosti, te da mlade žene, pre svega devojčice, slabije poznaju rizike u digitalnom svetu.

"Jednom postovano na Fejsbuk uvek ostaje u virtuelnom svetu."

Istraživanje predstavljeno u prostorijama Privredne komore Srbije takođe je pokazalo da muškarci češće počinju da rade još za vreme studija, tj. da bivaju regrutovani; zatim da je razlika u primanjima između muškaraca i žena sajber stručnjaka još veća nego inače (sa 8,8 odsto na 9,1 odsto), kao i da su mnoge među ženama u sajber svetu vrlo motivisane za rad, te da su neke od njih u ispitivanju potvrdile da su odabrale karijeru na račun stvaranja porodice.

Da li žene treba da studiraju na tehničkim fakultetima?

Glasajte

(Ubrzanje.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ubrzanje Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari