Vreme čitanja: oko 2 min.
Kontroverzno mišljenje Bila Gejtsa: Ovo su 3 zanimanja koja će preživeti veštačku inteligenciju
Vreme čitanja: oko 2 min.
Mnogi nisu saglasni sa tom ocenom

-
Prvo zanimanje za koje Bil Gejts veruje da je nezamenjivo upravo je ono u kom se veštačka inteligencija pokazala
-
Drugo zahteva kreativnost, za koju misli da je veštačka inteligencija nema
-
Treće zanimanje je previše složeno da bi se moglo u potpunosti automatizovati
Sigurno je da će veštačka inteligencija doneti veliku disrupciju na tržište rada (mnogi su to već osetili na svojoj koži), ali i dalje je teško predvideti u kojoj meri će tehnologija zameniti ljude na radnim mestima, a u kojoj će nam biti samo pomoćnik kako bismo svoj posao obavljali bolje.
Ugroženi su brojni poslovi – od administracije do bankarskog sektora, a ono što je možda iznenađujuće jeste da se AI pokazala prilično uspešnom i u kreativnim poslovima. Stručnjaci na tržištu rada upozoravaju da njihov posao neće preuzeti veštačka inteligencija, već ljudi koji znaju da je koriste, odnosno oni koji će posao obavljati mnogo bolje uz pomoć tehnologije.
Trenutno se čini da su najbezbedniji fizički radnici poput građevinara, keramičara i slično, ali s razvojem naprednih robota i to bi se dugoročno moglo promeniti. Kratkoročno, ugrožena su brojna zanimanja u kojima se rad obavlja isključivo pomoću računara.
Ne slažu se svi s Gejtsom
Ko je najugroženiji, a ko može biti (relativno) siguran od tehnologije – mišljenja su različita, ali je zanimljivo čuti kako na tu temu gleda Bil Gejts.
Dugogodišnji šef Majkrosofta izdvojio je tri zanimanja koja su, prema njegovom mišljenju, sigurna od veštačke inteligencije. Njegovo razmišljanje prilično je zanimljivo jer je u suprotnosti s nekim opštim stavovima u tehnološkoj industriji. Naime, jedno od tih zanimanja je – kodiranje.
Veštačka inteligencija do sada se pokazala prilično uspešnom u kodiranju, a nedavno je čak i direktor kompanije Envidija (Nvidia) Džensen Huang poručio mladima da dobro razmisle pre nego što se odluče za karijeru u softverskom razvoju, upravo zbog napretka i mogućnosti veštačke inteligencije. Slično razmišlja i izvršni direktor Salesforcea Mark Beniof, koji je nedavno rekao da njegova kompanija ozbiljno razmatra da ove godine uopšte ne zapošljava softverske inženjere.
Iako se Gejts slaže s tim da je AI odlična u kodiranju, smatra da su ljudi i dalje neophodni u tom procesu. Potrebni su kako bi identifikovali i ispravljali greške, prilagođavali i menjali algoritme i pružali podršku AI-u tokom razvoja. Iako to ima smisla, čini se da bi u tom procesu najveći deo posla ipak mogla preuzeti veštačka inteligencija, dok bi za podršku i ispravljanje grešaka bio potreban manji broj ljudi, što znači da bi mnogi ipak ostali bez posla, piše Zimo pozivajući se na Unilad Tech.
Drugo sigurno zanimanje, prema Gejtsu, su biolozi. Iako je AI izuzetno dobra u dijagnostikovanju bolesti i analizi DNK, nedostaje joj kreativnost potrebna za biološka istraživanja i naučna otkrića.
Treće zanimanje koje bi, prema Bilu Gejtsu, moglo biti sigurno od veštačke inteligencije odnosi se na energetske stručnjake. To je, kako kaže, previše složeno zanimanje da bi se moglo u potpunosti automatizovati. AI će, naravno, pomoći u ostvarivanju globalnih klimatskih ciljeva, ali tehnologija neće moći da zameni ljude u ovoj industriji.
(Ubrzanje.rs/Zimo)
Video: Koliko jednu kompaniju košta da se digitalno transformiše: Koji deo te investicije pokriva država?
Ubrzanje Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Ax
Veštačka inteligencije menja ljude, potom ljudi ostaju bez posla. Kad dođe do viška radne snage uvek potom dolazi do rata. Rat je spas za one koji upravljaju veštačkom inteligencijom jer smanjuje višak ne zadovoljnih. Prosto veštačka inteligencije korisna samo onim najbogatijom, a za ostale je veliko zlo.
Podelite komentar
Sale
Ovakvih budala na sve strane cuj on nesto komentarise
Podelite komentar