Vreme čitanja: oko 4 min.
Kremlj ometa signal u Rusiji, aplikacije za dopisivanje ne rade: Iz Putinovog kabineta navode 2 razloga
Vreme čitanja: oko 4 min.
Sumirano
- Kremlj povremeno ometa internet signal u Rusiji, ograničava usluge kao što su Telegram i WhatsApp, i ukida VPN-ove
- Mobilni internet bio je isključen u delovima Moskve, Sankt Peterburga i drugih gradova
- Ograničenja su delimično zbog nepridržavanja stranih kompanija ruskih zakona i bezbednosnih mera protiv ukrajinskih dronova
Kancelarijski radnici muku muče s blokiranim internetom. Tinejdžeri su stalno prisiljeni da menjaju VPN-ove. Taksisti se bore da pronađu put po Moskvi bez internet navigacije. Kremlj pokazuje svoju moć nad internetom, povremeno ometajući signal u regionima širom Rusije, ograničavajući usluge za razmenu poruka Telegram i Vocap (WhatsApp) te ukidajući desetine virtuelnih privatnih mreža koje omogućavaju zaobilaženje zabrana, piše Rojters u analizi aktuelne situacije u Rusiji.
Tokom protekle nedelje mobilni internet bio je svakodnevno potpuno isključen u delovima Moskve, Sankt Peterburga i drugih velikih gradova, prema izveštajima Rojtersovih dopisnika i osmorice visokih stranih diplomata u Rusiji.
Kremlj: Sprovodimo mere
"Ove mere se sprovode", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na pitanje o ograničenjima. "Delimično su povezane s činjenicom da brojne strane kompanije odbijaju da se pridržavaju normi ruskog zakonodavstva, a delimično sa bezbednosnim merama protiv pretnje ukrajinskih dronova".
Vojni dronovi, naime, mogu koristiti mobilne mreže za navigaciju.
Ovogodišnje gušenje interneta prati i uvođenje novih zakona. Oni obavezuju mobilne operatore da na zahtev Federalne službe bezbednosti (FSB) prekinu usluge bilo kom klijentu te daju agenciji ovlašćenja za stvaranje mreže istražnih zatvora pod sopstvenom jurisdikcijom.
"Cilj je jačanje kontrole i veliki obračun"
Prema diplomatama koji su u razgovoru za Rojters želeli da ostanu anonimni, širi cilj jačanja kontrole nad internetom jeste da pomogne Kremlju da učvrsti domaću kontrolu u kontekstu rata protiv Ukrajine.
Ako se sukob oduži, mogao bi sve više da opterećuje podršku javnosti, rekli su. Ako rat završi, ruski zvaničnici verovatno žele da se pripreme za svako neslaganje odnosno nemire koji bi mogli da uslede. Jedan od njih rekao je da je Moskva prikupila ovlašćenja koja joj daju mogućnost da sprovede "veliki obračun" na internetu.
Putin ne želi da se ponovi Avganistan
Kraj ruskog rata u Avganistanu 1989. godine izazvao je velike društvene nemire u Rusiji, a povratnici veterani potakli su talas bezakonja koji je obeležio devedesete. Haos je pogoršan raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine.
"Ruski lideri i bezbednosne službe sećaju se 1991. i onoga što se dogodilo Rusiji i njima kada je Moskva zaustavila rat u Avganistanu: zemlja se raspala, bezbednosne službe su se podelile – bila je to katastrofa", rekao je Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za bezbednosne službe.
Uče iz iskustva Kine i Irana
"Ono što se sada dešava jeste da bezbednosne službe pokušavaju da stvore situaciju u kojoj eventualni mirovni sporazum ili dugotrajni rat ne bi uništili ceo sistem", dodao je.
Dva ruska izvora upoznata s merama navode da je Moskva proučavala iskustva drugih zemalja, posebno Kine i Irana, te naložila vlastima da razviju način za blokiranje velikih delova interneta, mobilnog i fiksnog, uz kontrolu onlajn komunikacija.
Obračun sa aplikacijama za dopisivanje
Nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, Rusija je uvela najrepresivnije zakone od sovjetskih vremena, jačajući cenzuru i uticaj FSB-a, glavnog naslednika KGB-a. Ove godine bezbednosne mere su dodatno pojačane. Predsednik Vladimir Putin je četvrtu godišnjicu rata u Ukrajini 24. februara obeležio učestvovanjem na godišnjem sastanku FSB-a, poručivši agenciji da pojača borbu protiv terorizma i ojača "informacioni i digitalni prostor".
Dvojica ruskih zvaničnika bliskih Kremlju osporila su da su potezi protiv interneta represivni, prikazujući ih kao ključne za poboljšanje bezbednosti i osiguranje nacionalnog jedinstva protiv pokušaja Zapada da poseje razdor.
Gušenje interneta sve jače
Poslednjih nedelja gušenje se pojačalo u Moskvi, a vlada je preduzela mere i protiv Telegrama sa sedištem u Dubaiju te američke usluge Vocap. Prošlog meseca Rusija je usporila rad Telegrama, koji ima više od milijardu korisnika i široko se koristi u Rusiji i Ukrajini, te pokrenula istragu protiv njegovog osnivača Pavela Durova u sklopu kaznenog predmeta koji uključuje optužbe za terorizam. Ruski zvaničnici tvrde da su Telegram kompromitovale obaveštajne agencije Ukrajine i članica NATO-a, što je dovelo do smrti ruskih vojnika.
Iz Telegrama su porekli da su hakovani i optužili Moskvu da pokušava da prisili Ruse na korišćenje aplikacije MAX, koju podržava država.
"Svaki dan vlasti izmišljaju nove izgovore kako bi Rusima ograničile pristup Telegramu, pokušavajući da suzbiju pravo na privatnost i slobodu govora", rekao je Durov za Rojters. "Tužan je to prizor države koja se boji sopstvenog naroda".
Potpuno blokiran Vacap
Kremlj je prošlog meseca takođe potpuno blokirao Vacap zbog nepoštovanja lokalnog zakona. Vlasnik aplikacije, tehnološki div Meta, osudio je taj potez kao korak unazad za bezbednost ljudi u Rusiji.
Neki mladi Rusi obećali su da će zaobilaziti zabrane prelaskom na različite VPN-ove, ne zbog politike, već jednostavno kako bi koristili zapadne aplikacije poput Instagrama i Snepčeta (Snapchat).
"Ako ti prilično stari političari žele sve da blokiraju, zašto nisu napravili neke ruske aplikacije koje su zanimljive?", rekao je Andrej, koji je odbio da otkrije svoje prezime.
(Ubrzanje.rs/Index)
Video: Gobran u zvaničnoj poseti Srbiji: Poziv domaćim kompanijama da se otvore za novo tržište
Ubrzanje Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.