Vreme čitanja: oko 6 min.
Inženjer iz Kine postao milijarder proizvodeći robotske "oči"
Vreme čitanja: oko 6 min.
Sumirano
- Hauard Huang vodi kompaniju Orbbec u Šenženu, fokusiranu na napredne 3D senzore vida za humanoidne robote
- Orbbec senzori omogućavaju robotima percepciju dubine, što im pomaže u složenim okruženjima
- Kompanija proizvodi senzore za biometriju i lidar senzore, koristeći ih u robotici, autonomnim vozilima i dronovima
Hauard Huang usredsređen je na to da svoju kompaniju Orbbec sa sedištem u Šenženu pretvori u vodećeg svetskog dobavljača naprednih 3D senzora vida za humanoidne robote.
Oko 500 humanoidnih robota iz 16 zemalja takmičilo se na, kako je najavljeno, prvim takvim igrama na svetu – World Humanoid Robot Games – održanim u Pekingu u avgustu, u 26 disciplina, od atletike i fudbala do plesa i borilačkih veština. Među pobednicima trodnevnog turnira bio je kineski državni istraživački institut X-Humanoid, koji je osvojio 10 medalja, od čega dve zlatne. Njegov 1,8 metara visok dvonožni robot Tien Kung Ultra pobedio je u trci na 100 metara, dok je robot na točkovima Tian Yi osvojio prvo mesto u disciplini rukovanja materijalima, koja je simulirala fabričke zadatke.
Iza performansi tih robota stajao je ključni deo tehnologije: njihove "oči". Te napredne 3D senzore vida razvila je relativno nepoznata kompanija Orbbec sa sedištem u proizvodnom centru Šenženu na jugu Kine. Tehnologija omogućava robotima da percipiraju dubinu poput ljudi, što im omogućava snalaženje u složenim okruženjima i interakciju s okolinom. Predsednik uprave i izvršni direktor kompanije, 46-godišnji Hauard Huang, ima ambiciozan cilj. "Želimo robotima dati sposobnosti vida koje nadmašuju ljudske", kaže u video-intervjuu.
Želi da izgradi najbolje robotske oči na svetu
Orbbec, koji je Huang osnovao 2013, započeo je proizvodnjom senzora vida za 3D skeniranje i biometriju. Specijalizovan je za kamere koje beleže i boju i dubinu te se koriste za zadatke kratkog i srednjeg dometa, poput skeniranja lica i prepoznavanja objekata. Kompanija takođe proizvodi lidar senzore (light detection and ranging), koji se koriste za zadatke dugog dometa poput navigacije. Obe vrste senzora ugrađuju se pojedinačno ili u kombinaciji u različite robotske sisteme – od industrijskih robota, autonomnih mobilnih robota (AMR) i robotskih ruku do samovozećih automobila, dronova i, u novije vreme, humanoida pokretanih veštačkom inteligencijom.
Huangova ambicija "da izgradi najbolje robotske 'oči' na svetu" poklapa se s ubrzanim rastom globalnog tržišta robotike, za koje se procenjuje da će rasti prosečnom godišnjom stopom od 14% i dostići 179 milijardi dolara do 2033, u odnosu na 53 milijarde dolara u 2024, prema izveštaju Research and Markets iz juna. Kompanija sa sedištem u Dablinu kao pokretače rasta navodi brzi napredak veštačke inteligencije i rastuću potražnju za industrijskom automatizacijom.
"Želimo da roboti imaju sposobnosti vida koje nadmašuju ljudske."
Najviše prihoda od biometrije
Kao najveće svetsko tržište robotike, Kina podstiče globalnu potražnju, uz snažnu podršku države, navodi Morgan Stanley u izveštaju iz juna. Ključno za Orbbec jeste to što američka investiciona banka procenjuje da se širenje kineskog tržišta robotskih komponenti odvija istim tempom, pri čemu najbrže rastu segmenti 3D vida i drugih senzora. Orbbec, izlistan na berzi u Šangaju, koji 90 odsto prihoda ostvaruje na domaćem tržištu, a ostatak u zemljama poput Južne Koreje, Singapura, Japana i SAD, već ubira plodove.
U prvih devet meseci 2025. Orbbec je ostvario neto dobit od 69 miliona juana (9,8 miliona dolara), nakon što je godinu ranije zabeležio neto gubitak od 102 miliona juana, dok su prihodi više nego udvostručeni na 714 miliona juana. Iako detaljna struktura prihoda za to razdoblje nije objavljena, u prvih šest meseci 2025. gotovo dve trećine prodaje dolazilo je od senzora za biometriju, ponajpre prepoznavanja lica, te skenera za potrošačke primene poput 3D štampanja i VR igara; senzori za robotiku činili su trećinu.
Kompanija, koja tvrdi da je do kraja decembra kumulativno proizvela više od pet miliona senzora, zabeležila je više nego dvostruki rast cene akcije u poslednjih 12 meseci. To je Huanga, koji drži 27 odsto udela, prošle godine prvi put učinilo milijarderom i donelo mu neto vrednost od 1,6 milijardi dolara sredinom januara.
Poslednjih dana Huang je snažno fokusiran na humanoide, za koje se očekuje da će dugoročno postati najveća kategorija robota. Morgan Stanley u januaru procenjuje da će globalno tržište antropomorfnih robota pokretanih veštačkom inteligencijom dostići 7,5 biliona dolara do 2050. Potražnja bi trebalo da raste kako proizvođači povećavaju proizvodnju i smanjuju troškove. Bank of America Global Research procenjuje da bi se trošak izgradnje tipičnog humanoida mogao prepoloviti u narednih pet do deset godina, pod pretpostavkom da se većina delova proizvodi u Kini.
Bolji od konkurencije uz istu cenu
Iako nema tačne podatke, Huang kaže da je Orbbecov tržišni udeo u 3D senzorima vida za humanoide u Kini "verovatno veći" nego kod servisnih robota. "Gotovo sve kompanije za humanoidne robote koje možete navesti u Kini već su ugradile naše senzore vida ili su barem dobile uzorke za testiranje", kaže. Očekuje da će se prodaja senzora za robotiku udvostručavati svake godine u naredne tri do pet godina te postati najveći izvor prihoda kompanije, uz ukupni rast prihoda pet do deset puta do 2030.
Orbbec je u dobroj poziciji da iskoristi kineski procvat robotike jer je jedini domaći igrač specijalizovan za RGBD (crvena, zelena, plava, dubina) kamere za te složene mašine, kaže Džou Sinju, analitičar kompanije Tianfeng Securities sa sedištem u Vuhanu. Lokalni konkurenti poput RoboSense Technology iz Šenžena i Hesai Technology iz Šangaja uglavnom su usmereni na lidar senzore za samovozeće automobile.
Glavni rival s kojim Huang mora da se nosi je kalifornijski RealSense, koji se u julu izdvojio iz američkog poluprovodničkog diva Intela i, poput Orbbeca, tvrdi da ima više od 3000 klijenata. RealSense navodi da su među njegovim kupcima Unitree Robotics, jedan od najpoznatijih kineskih proizvođača humanoida; Boston Dynamics, podružnica južnokorejskog Hyundaija; te Agility Robotics, kojeg podržava Nvidia. Kompanija tvrdi da su njene dubinske kamere ugrađene u 60 odsto svetskih AMR-ova i 80 odsto humanoida. Orbbec nije komentarisao te tvrdnje o tržišnom udelu, ali Džong Len, direktor linije robotskih proizvoda u Orbbecu, kaže da je kompanija "osigurala više od tri četvrtine vodećih svetskih proizvođača robota za čišćenje i dostavu kao klijente".
Nije planirao da postane milijarder
Svi Orbbecovi senzori proizvode se interno, od dizajna specijalizovanih čipova i razvoja algoritama do završne montaže. Proizvodi su kompatibilni s Nvidijinim softverskim paketom Isaac i računarskom platformom Jetson Thor, koji se koriste za programiranje robota.
"Na 3D optičkom merenju radim od 2002", kaže Huang, dodajući da razvoj proizvoda s vrlo malo grešaka, glatkim korisničkim iskustvom i visokom pouzdanošću nije moguć bez godina akumuliranog iskustva.
Huang potiče iz skromne porodice i nije odrastao s ambicijom da se obogati u tehnologiji. Otac mu je radio u državnoj instituciji, a majka predavala matematiku, politiku i muziku u srednjoj školi. Istakao se u fizici te stekao diplomu na Univerzitetu u Pekingu, master na Nacionalnom univerzitetu Singapura i doktorat na City University of Hong Kong, sve iz inženjerstva. Radio je kao istraživač fokusiran na 3D optičko merenje u nekoliko instituta, uključujući Singapore-MIT Alliance for Research and Technology i Hong Kong Polytechnic University.
Vremenom je poželeo više.
"U akademiji sam objavljivao naučne radove; nisam video njihovu primenu u stvarnom svetu", kaže. "Ono što sada radimo je pisanje naučnih radova u fabrici, za industriju." Tokom studija fascinirao ga je naučnofantastični film "Ja, robot" iz 2004, koji prikazuje svet 2035. u kojem su roboti svakodnevica.
Godine 2013. pozajmio je 10 miliona juana od četvorice prijatelja iz srednje škole i započeo da gradi proizvodnu liniju za 3D senzore vida u iznajmljenoj fabrici u delti Biserne reke. No prelazak u preduzetništvo nije bio lak i ubrzo se suočio s problemima likvidnosti. Ponovo se obratio prijateljima. "Akademija je bila jednostavna – radio sam na principima i algoritmima i kupio kamere za demonstraciju. No kao kompanija morali smo sve raditi interno, od izrade kalupa do dizajna proizvoda. Bio je to pravi izazov."
(Ubrzanje.rs/Forbes.hr)
Video: Gobran u zvaničnoj poseti Srbiji: Poziv domaćim kompanijama da se otvore za novo tržište
Ubrzanje Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.