• 3
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Udar naroda na milijardere, Amerikanci traže radikalne mere: Uzeti AI kompanijama polovinu i podeliti

 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

  • 3
ilustracija Foto: Telegraf.rs/Gemini/ AI ilustracija

Sumirano

  • Rastući broj otpuštanja u tehnološkom sektoru izaziva nezadovoljstvo među radnicima
  • Goldman Saks procenjuje da bi AI mogla privremeno ostaviti 15 miliona radnika bez posla
  • Državni fondovi za AI mogli bi balansirati između javnog dobra i globalne trke za AI kapacitete

Većina zaposlenih u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) sada želi da korporacije pozove na veću odgovornost putem državnog fonda za veštačku inteligenciju (AI), usled nezadovoljstva zbog sve većeg broja otpuštanja u tehnološkom sektoru uprkos višim ukupnim korporativnim profitima, pokazuje nedavno istraživanje.

Nacionalna anketa sprovedena među 1.690 odraslih osoba od strane istraživačke firme Verasajt (Verasight), koja je realizovana u junu i objavljena ranije ovog meseca, sugeriše da 69% Amerikanaca sada podržava "primoravanje" AI kompanija da prenesu 50% svojih akcija u javni fond.

"U očima javnosti, državni AI fondovi vide se kao sredstvo za raspodelu dobiti od industrije veštačke inteligencije nazad široj društvenoj zajednici", rekao je Bendžamin Lef, glavni izvršni direktor Verasajta.

U junu je senator Berni Sanders predložio Zakon o američkom državnom AI fondu koji bi, ukoliko bude usvojen, dao javnosti udeo od 50% u najvećim AI kompanijama u SAD.

"To bi garantovalo da se ekonomska korist koju stvara veštačka inteligencija koristi za poboljšanje života svih nas — a ne samo da bi najbogatiji ljudi na svetu postali još bogatiji", rekao je Sanders u izjavi prošlog meseca.

"O budućnosti veštačke inteligencije i sudbini čovečanstva ne sme se odlučivati iza zatvorenih vrata u Silicijumskoj dolini od strane milijardera koji žele da maksimizuju svoju moć i profit", rekao je Sanders.

Rastući broj otpuštanja u tehnološkom sektoru u SAD ostavio je mnoge radnike frustriranim i zabrinutim za sigurnost posla, dok korporacije nastavljaju da povećavaju kapitalne izdatke za širenje veštačke inteligencije.

Stariji globalni ekonomista kompanije Goldman Saks Džozef Brigs procenjuje da bi više od 9% radne snage, ili oko 15 miliona radnika, moglo da ostane bez posla tokom desetogodišnjeg tranzicionog perioda uvođenja veštačke inteligencije, navela je ova banka u izveštaju objavljenom prošlog meseca.

To "bi bio tip šoka usled automatizacije i preraspodele kakav smo videli krajem devedesetih i početkom dvehiljaditih godina, kao i u drugim periodima značajnih tehnoloških promena", rekao je Brigs.

"Ali on veruje da će se ovi gubici pokazati kao privremeni zbog njegovog očekivanja da će AI dugoročno otvoriti mnoga nova radna mesta, čak i dok uništava postojeća", navodi se u izveštaju Goldman Saksa.

Državni fondovi mogu imati višestruke uloge kada je u pitanju veštačka inteligencija. Oni mogu da vode razvoj AI-ja na nacionalnom nivou finansiranjem kapitalno intenzivne AI infrastrukture, preuzimaju vlasničke udele u AI kompanijama i obezbeđuju deo ekonomskih dobitaka ostvarenih putem veštačke inteligencije za javni budžet, navodi istraživačka firma Vindfol Trast (Windfall Trust).

Međutim, državni fondovi bi takođe mogli da se suoče sa izazovima u balansiranju između javnog dobra i globalne trke za izgradnju AI kapaciteta.

"Takođe postoji tenzija između finansijskog mandata (maksimizovanje prinosa za građane) i strateškog mandata (izgradnja nacionalnih AI kapaciteta, održavanje uticaja nad naprednim sistemima), pošto ovi ciljevi mogu biti u konfliktu kada je najbolja finansijska investicija strana AI kompanija, a ne domaća", dodali su iz Vindfol Trasta.

(Ubrzanje.rs/CNBC)

Video: Izabrana "Inženjerka godine" za 2026 - Gorana Radovanović: "Ovo je priznanje za sve žene"

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ubrzanje Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Ja mislim

    14. jul 2026. | 17:20

    I kod nas bi trebalo

  • Стојан

    14. jul 2026. | 17:57

    Срем-Банат-Бачка преименовати Северну покрајну па Аутономаше населити на КиМ да Срби не буду у мањини.

  • Milanče

    14. jul 2026. | 17:39

    To bi trebalo još odavno uraditi i kod nas. Bagra i lopuže da ih ne nabrajam, ojadili su narod i rasturili prvo Jugoslaviji, a onda navalili na Srbiju. Oteti im sve i na robiju. Ja bi to voleo, ali mrka kapa.