Uzeo halucinogene pečurke i osnovao kompaniju od koje je zaradio stotine miliona: Ko je Kristijan Angermajer?
Sumirano
- Kristijan Angermajer nakon iskustva sa psihodeličnim pečurkama dobio je inspiraciju da razvija terapije za mentalne poremećaje
- Osnovao kompaniju Atai, fokusiranu na razvoj terapija baziranih na DMT-u, i učestvovao u stvaranju Compass Pathways za lekove na bazi psilocibina
- Planira da se fokusira na nove projekte kroz svoj fond Apeiron, uključujući biotehnologiju i napredne tehnologije
Na Uskrs 2014. nemački investitor Kristijan Angermajer bio je s trojicom prijatelja na plaži karipskog ostrva Kanuan i razmišljao da li treba da uzme halucinogene pečurke.
Pre nego što je doneo odluku, pozvao je profesora kojeg je poznavao i koji se bavi psihofarmakologijom. Profesor mu je rekao da se nalazi u idealnom okruženju, da je dobrog psihičkog zdravlja i da bi mogao da isproba psihodelik, piše Forbs.
Angermajer, koji kaže da se bojao kako će "potpuno izgubiti razum i završiti kao farmer u Argentini", pomešao je pečurke s jogurtom, pojeo ih i prepustio se dejstvu.
"Uvek kažem da bi tamo trebalo da podignem spomenik pečurkama", kaže danas 48-godišnji Angermajer, čije se bogatstvo procenjuje na 1,2 milijarde dolara. "To je bilo najvažnije pozitivno iskustvo u mom životu. Kada se iskustvo završilo, iako mi je trebalo nekoliko godina da sve posložim, prvi put sam shvatio da, ako je meni kao zdravoj i srećnoj osobi toliko pomoglo, onda može pomoći i ljudima koji se bore s mentalnim poremećajima, pa i šire."
Ovaj tekst predstavlja prevod članka originalno objavljenog u magazinu Forbs i prenet je isključivo kao primer poslovnog uspeha, investicionog ciklusa i razvoja biotehnološkog startapa na savremenom tržištu. Redakcija ni na koji način ne ohrabruje niti podržava konzumaciju halucinogenih pečuraka, niti bilo kojih drugih psihoaktivnih supstanci. Fokus teksta je na ekonomskom modelu, investicijama i medicinskim istraživanjima.
Slučajnost "iz sveta pečuraka"
Sledeće tri godine Angermajer je razvijao tu ideju. Dana 29. decembra 2017. ponovo je uzeo psihodelik, a iz tog je iskustva, kako kaže, izašao s jasnom porukom: Vredi nastaviti. Nema razloga za odustajanje.
Već sledeći dan odleteo je u Njujork na sastanak s milijarderom i investitorom Majkom Novogracom kojem je ispričao svoje iskustvo i interesovanje za psihodelike. U slučajnosti kakva se može dogoditi samo u svetu psihodelika, Novogracovu sestru je već idućeg dana pozvao par koji je upoznala na joga-ritritu na Baliju – Džordž Goldsmit i Ekaterina Malijevska – tražeći finansiranje za svoj startap Kompas petvejs (Compass Pathways), koji je razvijao lek na bazi psilocibina, aktivnog jedinjenja iz halucinogenih pečuraka. Novograc ih je povezao s Angermajerom i tako je nastao Kompas petvejs, s ciljem razvoja terapije koju bi odobrila američka Uprava za hranu i lekove (FDA).
Iste godine Angermajer je zajedno s Florijanom Brandom, Larsom Vildom i Srinivasom Raom osnovao još jednu kompaniju, Atai, usmerenu na razvoj terapija zasnovanih na DMT-u, snažnom psihodeliku kratkog dejstva. DMT je aktivni sastojak ajahuaske, dok se njegovo srodno jedinjenje 5-MeO-DMT prirodno nalazi u otrovu sonorske pustinjske krastače.
Akvizicija Eli Lilija
Prošle nedelje ta je priča dobila svoj poslovni epilog. AtaiBekli (AtaiBeckley), kako se danas zove Angermajerova farmaceutska kompanija, preuzeo je Eli Lili, najvrednija svetska farmaceutska kompanija poznata po antidepresivu Prozaku (Prozac) te lekovima za mršavljenje Zepbaundu i Maundžaru. Vrednost transakcije iznosi 2,8 milijardi dolara, uz mogućnost dodatnih milijardu dolara isplata ako budu ostvareni razvojni ciljevi.
Budući da Angermajer poseduje 15 posto AtaiBeklija, od prodaje će pre oporezivanja prihodovati oko 360 miliona dolara.
Eli Lili preuzima i eksperimentalni lek BPL-003, sprej za nos koji sadrži mebufotenin benzoat, oblik jedinjenja 5-MeO-DMT, a razvija se kao terapija za depresiju otpornu na lečenje. Početak kliničkih ispitivanja treće faze očekuje se 2029. godine.
"Da nisam imao ono iskustvo 29. decembra i da nakon toga nisam razgovarao s Majkom, danas ne bih imao ništa od ovoga", kaže Angermajer iz svog stana u švajcarskom Luganu, s pogledom na jezero. "To je bila iskra."
AtaiBekli razvija i drugi lek zasnovan na DMT-u u obliku oralne trakice koja se otapa pod jezikom, kao i niz drugih psihodeličnih jedinjenja, među kojima je i jedno povezano s MDMA-om, aktivnim sastojkom droge poznate kao ekstazi.
Komercijalizacija psihodelika
Ipak, Eli Lili ne želi da se njegovi lekovi povezuju s rekreativnim drogama ili psihodeličnim iskustvima. U saopštenju je terapije AtaiBeklija opisao kao "brzodevujuće neuroplastogene", odnosno lekove koji podstiču prilagodljivost i obnovu neuronskih veza.
BPL-003 primenjuje se isključivo u medicinskoj ustanovi, gde pacijent prima sprej za nos i ostaje pod nadzorom lekara dva sata. Sličan režim primene ima i Johnson & Johnson Spravato, sprej za nos razvijen iz ketamina, koji je FDA odobrila 2019. godine, a od tada je prerastao u lek s godišnjom prodajom od oko 1,7 milijardi dolara.
Biotehnološke kompanije godinama pokušavaju da razviju psihodelične terapije kratkog dejstva jer su znatno praktičnije i jeftinije za primenu. Psilocibin deluje četiri do šest sati, a LSD i do 12 sati, dok terapija koja traje oko dva sata značajno smanjuje troškove lečenja.
Nakon objave akvizicije Angermajer je na društvenoj mreži Iks (X) poručio da industrija psihodelika ulazi u novu fazu razvoja.
"Pre deset godina psihodelicima su trebali jevanđelisti", napisao je. "Sada je sve u komercijalizaciji."
Tržište vredno milijarde dolara
Akvizicija AtaiBeklija koju je sproveo Eli Lili najveća je dosad u sektoru psihodeličnih lekova. Usledila je manje od godinu dana nakon što je Abvi (AbbVie) za 1,2 milijarde dolara preuzeo vodeći kandidat kompanije Gilgameš farmasutikals (Gilgamesh Pharmaceuticals), bretisilocin, jedinjenje srodno DMT-u.
Zajedno, te dve transakcije pokazuju da su psihodelici izgubili reputaciju proizvoda povezanih s hipijevskom kulturom te da ih velike farmaceutske kompanije sve ozbiljnije posmatraju kao potencijalne lekove koje bi mogla odobriti američka Uprava za hranu i lekove (FDA).
Nakon uspeha Džonson i Džonsonovog Spravata, Eli Lili se nada da bi BPL-003 mogao postati novi psihodelični blokbaster, kaže Karen Andersen, direktorka istraživanja zdravstvenog sektora u Morningstaru.
"Vrlo lako možemo zamisliti tržište vredno više milijardi dolara. Očekujemo da će samo Spravato do 2030. ostvarivati više od tri milijarde dolara godišnje", kaže Andersen. Podseća da samo u SAD oko četiri miliona ljudi pati od depresije otporne na lečenje.
"Abvijeva akvizicija Gilgameša i Lilijevo preuzimanje AtaiBeklija pokazuju da velike farmaceutske kompanije žele da grade na uspehu Spravata. Većina novih terapija primenjuje se ređe od Spravata, a cilj je postići bolju efikasnost bez produženja perioda nadzora nakon primene leka", dodaje.
Rik Doblin, jedan od pionira istraživanja psihodelika i osnivač Multidisciplinarnog udruženja za psihodelična istraživanja (MAPS), kaže da ga je vest o preuzimanju AtaiBeklija "zapanjila".
"Reč je o golemoj količini novca", rekao je Doblin za Forbs. "To je odlično za investitore i za celo područje."
"Mač s dve oštrice"
Ipak, priznaje da ga akvizicija "ozbiljno zabrinjava" jer smatra da se razvoj leka ne zasniva na dovoljno snažnom terapijskom programu. Veći deo karijere posvetio je razvoju psihodelički potpomognute psihoterapije. Godine 2014. osnovao je Lajkos terapeutiks (Lykos Therapeutics), kompaniju koja je bez uspeha pokušala da ishoduje odobrenje FDA za terapiju uz primenu MDMA-a. Doblin je kasnije napustio upravni odbor, a kompanija danas posluje pod imenom Resilient Pharmaceuticals uz podršku milijardera Antonija Grasijasa.
"To je mač s dve oštrice", kaže Doblin. "Najviše me brine što se sve više odustaje od same terapije."
Angermajer je tokom godina u AtaiBekli uložio oko 100 miliona dolara sopstvenog novca, učestvujući u svim krugovima finansiranja i povećavajući vlasnički udeo. Atai se 2025. spojio s još jednom biotehnološkom kompanijom iz oblasti psihodelika, Bekli sajtekom (Beckley Psytech), koju su osnovali dugogodišnja istraživačica Amanda Filding (Amanda Feilding) i njen sin Kosmo Filding Melen (Cosmo Feilding Mellen).
Kompanija je na berzu Nasdak izašla 2021. po ceni od 15 dolara po akciji. Akcija je od tada izgubila oko 63 posto vrednosti pa ulagači koji su učestvovali u inicijalnoj javnoj ponudi ovom akvizicijom neće nadoknaditi svoje gubitke.
"Ako je neko verovao u Atai koliko i ja, danas je vrlo dobro zaradio", kaže Angermajer. "Ali ako ste kupovali po 15 dolara, još nismo na tom nivou."
Za čoveka koji promoviše terapije zasnovane na iskustvu "nestanka ega", Angermajer priznaje da ima prilično velike ambicije.
"Nijednu revoluciju ne stvara jedna osoba", kaže. "Ali želeo bih da me pamte kao jednog od najvažnijih ljudi ovog veka koji su ove lekove na odgovoran način vratili u društvo."
Novo područje interesovanja
Iako je upravo Angermajer najistaknutiji investitor koji je pomogao da se prikupe stotine miliona dolara za razvoj psihodeličnih terapija, uspeh tog područja zasniva se i na radu brojnih pionira, od Alberta Hofmana, koji je prvi sintetisao LSD, Timotija Lirija, Rika Doblina i Aleksandera Šulgina (Alexander Shulgin) do Amande Filding te istraživača sa univerziteta Džons Hopkins (Johns Hopkins), Imperijal koledž London (Imperial College London), Njujorški univerzitet (New York University) i Jejl (Yale), čije su studije podstakle novo zanimanje za medicinsku primenu psihodelika.
Nakon najveće transakcije u istoriji sektora, Angermajer kaže da je njegov posao u oblasti psihodelika završen.
Posla mu, međutim, neće nedostajati. Njegov investicioni fond Apeiron upravlja imovinom vrednom oko 2,5 milijardi dolara i ulaže u projekte poput Enhanced Games, takmičenja nalik Olimpijskim igrama koje dopušta upotrebu sredstava za poboljšanje sportskih performansi, BlackRock Neurotech, koji razvija interfejse između mozga i računara, te Cambrian Bio, kompanije usmerene na istraživanje dugovečnosti.
"Nije mi dosadno", kaže Angermajer. "Verujem da ulazimo u najuzbudljivije, ali i najizazovnije razdoblje u istoriji čovečanstva. Očekuju nas brojni proboji u biotehnologiji, ali i drugim oblastima naprednih tehnologija. Upravo zato smo ulagali u takve kompanije. Mislim da će sledećih deset godina biti još uzbudljivije jer pravo vreme tek dolazi."
(Ubrzanje.rs/Forbes)