Životni vek čoveka se produžava za pet godina: To je dobra vest. A koja je loša?

Foto: Nikola Tomić

• Prema procenama, žene će u i budućnosti imati duži vek u proseku od muškaraca

• Trend produženja rezultat je napretka medicine

• Ipak, predviđeni napredak sporiji je u odnosu na period pre epidemije korona virusa

Očekivani ljudski životni vek će se do 2050. produžiti za gotovo pet godina, objavio je čaopis Lancet. Predviđa se da će se ukupni očekivani životni vek ljudskog roda produžiti sa 73,6 godina 2022. godine na oko 78,1 godinu 2050, što je produženje od 4 i po godine.

Muškarcima će se on povećati sa 71,1 godinu na 76 godina, a ženama sa 76,2 godine na 80,5 godina.

Najveći će porast biti u zemljama u kojima je očekivani životni vek trenutno niži, prenosi Poslovni.hr.

Trend je uglavnom rezultat javnozdravstvenih mera koje su sprečile smrt i poboljšale stopu preživljavanja od kardiovaskularnih bolesti, kovida 19 i niza zaraznih bolesti, kao i od majčinskih, neonatalnih i bolesti vezanih uz ishranu, kažu stručnjaci.

Iako se predviđa da će se očekivani životni vek u svetu povećati do 2050, napredak je sporiji nego u tri decenije koja su prethodile pandemiji kovida 19, pokazalo je istraživanje.

Studija pokazuje da će aktuelna promena trenda u vezi sa nezaraznim bolestima, poput kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa, kao i izloženost faktorima rizika, povezanih s nezaraznim bolestima poput gojaznosti, visokog krvnog pritiska, nezdrave ishrane i pušenja, imati najveći učinak na zdravstvene probleme iduće generacije.

Život u dobrom zdravlju

Produženje očekivanog životnog veka u jednakoj meri ne prati i produženje života u zdravlju.

Prosečan broj godina koje osoba može očekivati da će provesti u dobrom zdravlju povećaće se sa 64,8 godina 2022. na 67,4 godine 2050, što je povećanje od samo 2,6 godina.

Prema tome, ocenjuje hrvatski portal, iako se očekuje da će više ljudi živeti duže, očekuje se i da će provesti više godina u lošem zdravlju.

Istraživanje je pokazalo da se ukupni broj izgubljenih godina zbog lošeg zdravlja i rane smrti, koji se može pripisati metaboličkim faktorima rizika, povećao za gotovo 50 posto od godine 2000.

Analiza je svoje procene temeljila na 88 faktora rizika i s njima povezanim zdravstvenim ishodima za 204 zemlje od 1990. do 2021. godine.

(Ubrzanje.rs)